Teren na Mljetu – svibanj 2025.
Nakon više od mjesec dana terena, evo i nas natrag u Zagrebu! Kraj travnja i sredinu svibnja naša je grupa provela u terenskom radu na Mljetu. Nakon puno pripreme, nabave opreme i osmišljanja protokola, zaputili smo se na dugi put prema jugu. Početak terena proveli smo u potrazi za livadama pogodnim za istraživanje utjecaja termalne heterogenosti na ponašanje mrava. Iako je Mljet vrlo šumovit otok, u dolinama su i dalje prisutna otvorena staništa s kolonijama mrava vrste Messor wasmanni. Za provođenje našeg protokola, bile su nam potrebne prohodne livade s većim brojem kolonija te vrste. Nakon obilaženja lokacija, odlučili smo se za tri livade na kojima smo postavili sakupljače podataka („data loggere“) za mjerenje temperature i započeli s protokolom.
Ručna termalna kamera, dron, fotoaparat i razni drugi alati bili su dio naše svakodnevne opreme za mjerenje temperature i praćenje ponašanja mrava. Neke od livada koje smo pronašli imale su velik broj kolonija od kojih smo odabrali one najprikladnije za naše istraživanje te smo ih zatim svakodnevno posjećivali. Nakon nekog vremena, ove su nam kolonije postale dobro poznate i već smo ih poimence znali te je svatko našao svog favorita. Iako se radi o istoj vrsti, naučili smo očekivati drugačiju aktivnost od različitih kolonija M. wasmanni pa je tako termin „individual differences“ postao lajtmotiv ovog terena.
Osim ispitivanja termalne heterogenosti i razlika u aktivnosti, posvetili smo se i utvrđivanju broja vrsta na različitim staništima diljem otoka. Od zatvorene i teško prohodne makije okolnih otočića, do otvorenih staništa na kamenjaru povrh Odisejeve špilje – proveli smo standardiziranu metodu uzorkovanja u transektu i upoznali se s velikim brojem vrsta. Na kamenju smo susretali brze mrave roda Lepisiota, na stablima i u palim granama pripadnike roda Crematogaster, a na livadama pak veliki broj Messor i Tapinoma jedinki.
Kad bi znatiželjni stanovnici Mljeta prošli pokraj našeg transekta, čudili bi se našoj opremi te pitali zašto su nam glave nagnute nad tlo i zašto usisavamo mrave aspiratorom. Mi smo im u više navrata objasnili naše područje istraživanja, a njih je to istovremeno čudilo i veselilo. Od njih smo naučili narodna imena nekih vrsta i koga najčešće susreću na poljoprivrednim površinama, a otkrili smo i da u pravilu imaju pozitivan stav prema mravima te razvijenu svijest o općenitom utjecaju klimatskih promjena. U razmjeni znanja s lokalnim stanovništom, saznali smo svašta o maslinarstvu na Mljetu, a dobro smo se upoznali i s vatrogasnom postrojbom. Bez njihove pomoći i razumijevanja, ne bismo uspjeli doći do svih lokacija, kao što su otoci Tajnik i Moračnik, ali i postaviti opremu na jednoj od glavnih livada za naše istraživanje ponašanja mrava.
Određen broj radilica kolonije Messor wasmanni s istraživačkih lokacija, kao i brojne druge vrste, sakupili smo i u svrhu određivanja kritičnog termalnog minimuma i maksimuma, koji nam daju uvid u fiziologiju ovih populacija – dio grupe proveo je mnoge sate mjereći minimume i maksimume na termalnim kupeljima u smještaju.
Iako je neke dane naš tim bio odvojen na dva dijela, na kraju dana okupili bismo se u apartmanu i razmjenjivali iskustva i novosti. Koje kolonije su bile aktivne, koje smo zanimljive vrste sreli, tko je zapeo u makiji, tko je skupio krpelja, a tko je izgorio na Suncu – svega ćemo se toga prisjećati još neko vrijeme dok obrađujemo pregršt podataka koje smo sakupili na terenu. S novim saznanjima, na Mljet ćemo se vratiti u rujnu gdje ćemo nastaviti s istraživanjem, provjeriti sakupljače podataka i uzorkovati još veći broj mrava. Dotad, imamo pauzu od Mljetovanja i prisjećamo ga se kroz retke i stupce podataka!
